Interaktivna lekcija

Stajnjak, korak po korak

Interaktivna lekcija: koji gnoj je topao a koji hladan, gnojište bez gubitaka, zgorjeli stajnjak, rokovi do berbe, koliko na m² i kada ga unijeti.

Besplatan uzorak Poglavlja 1 i 2 (8 koraka) su besplatna. Cijela lekcija dolazi uz modul Stajnjak. Već si kupio? Otključaj

Lekcija je opšti savjet, ne stručna obuka. Lokalni propisi i savjet stručnjaka uvijek imaju prednost. Pročitaj naše odricanje odgovornosti.

Cijela lekcija kao tekst

1. Koji gnoj

Stajnjak nije jedna stvar: svaka životinja daje drugačiji gnoj.

Hladan i topao — Goveđi gnoj sa slamom je „hladan“, spor i najsigurniji. Konjski je „topao“, brzo se grije i nosi sjeme korova.
Ovčji, kozji, kokošji — Ovčji i kozji je suh i bogat kalijem. Kokošji je vrlo jak: svjež „pali“ biljke i uvijek ide preko komposta.
Koliko nosi tona — Tona goveđeg stajnjaka nosi okvirno 5–6 kg azota, 3 kg fosfora i 7–8 kg kalija. Prve godine biljka dobije samo 15–25 % tog azota, a iz kokošjeg 35–50 %.
Više stelje — Slama i piljevina upijaju urin, a urin nosi pola azota i najveći dio kalija. Okvirno 2–4 kg slame po kravi dnevno, a kod kokoši sloj od 10–15 cm.

Zašto: Kokošji gnoj ima tri puta više azota od goveđeg, a ovčji je suh i brzo se grije. Zato se i doziraju različito. Stvarne vrijednosti jako zavise od hrane, stelje, kiše i starosti hrpe.

Za veće količine najtačnija je laboratorijska analiza stajnjaka (okvirno 30–80 EUR).
Za krupne životinje računaj samo mjesece u staji: na paši gnoj ostaje na pašnjaku.

2. Gnojište bez gubitaka

Hrpa na zemlji iza štale, na kiši, za zimu izgubi velik dio azota i kalija.

Podloga i krov — Betonska ploča ili dobro nabijena glina s padom 1–2 %, nikad prema bunaru. Nadstrešnica ili cerada preko hrpe, inače kiša ispere hranjiva.
Zidovi i osoka — Zidovi s tri strane, visine 1–1,5 m, da se hrpa slaže visoko i zbijeno. Tečnost koja curi skupi se u zatvorenu jamu ili bure.
Daleko od bunara — Najmanje 30 m od bunara i izvora (bolje 50 m), nikad uzbrdo od njih, dalje od potoka, s putem za kolica ili traktor.
Jama je opasna — Jama za osoku ispušta amonijak, ugljen-dioksid i sumporovodik. Nikad ne silazi u nju i ne naginji se nad otvor. Drži je zatvorenu i ograđenu zbog djece.

Zašto: Ono što kiša ispere ne nestaje: ode u potok, bunar ili podzemnu vodu. Dobro gnojište čuva hranjiva i vodu u isto vrijeme.

Evropska nitratna pravila obično traže da gnojište primi stajnjak za najmanje 4–6 mjeseci. Provjeri pravila u svojoj državi.
Za imanje s kravom (6 tona za zimu) treba oko 5–6 m² gnojišta.