Interaktivna lekcija

Plastenik kroz godinu, korak po korak

Interaktivna lekcija: tri sezone u istom plasteniku — šta saditi i na kojem razmaku, paradajz na jedno stablo, krastavac, paprika i patlidžan, zimsko zelje i briga o tlu.

Besplatan uzorak Poglavlja 1 i 2 (8 koraka) su besplatna. Cijela lekcija dolazi uz modul Plastenik kroz godinu. Već si kupio? Otključaj

Lekcija je opšti savjet, ne stručna obuka. Lokalni propisi i savjet stručnjaka uvijek imaju prednost. Pročitaj naše odricanje odgovornosti.

Cijela lekcija kao tekst

1. Tri sezone

Isti plastenik bez grijanja može davati od marta do marta.

Proljetno zelje — Februar–april u kontinentalnoj zoni: salata, rotkvica, špinat, mladi luk i rasad za vrt. Sjetva u hladno tlo, agrotekstil noću.
Ljetno toplo povrće — April–oktobar: paradajz, paprika, krastavac, patlidžan i bosiljak. Sadnja kad tlo pređe 12–14 °C.
Jesenje i zimsko zelje — Septembar–mart: matovilac, špinat, zimska salata, rukola, blitva, kelj i mladi luk. Sjetva u avgustu i septembru, berba cijele zime.
Pravilo 10 sati — Od početka novembra do početka februara dan je kraći od 10 sati i zelje skoro ne raste. Zimske biljke moraju biti skoro odrasle do početka novembra.

Zašto: Većina plastenika radi pola godine: paradajz od maja do oktobra, a od novembra do aprila plastenik stoji prazan. Isti plastenik može dati ranu salatu i rotkvicu u proljeće, toplo povrće ljeti i zelje zimi.

Između sezona nema praznog hoda: proljetna salata se bere dok se paradajz sadi između nje.
Ko zimsko zelje sije u novembru, bere ga tek u martu.

2. Šta i gdje

U plastenik ide ono čemu toplina i zaštita najviše povećavaju prinos.

Glavne kulture — Paradajz i krastavac daju 10 kg/m², paprika i patlidžan 6 kg/m². Napolju paradajz daje 4, a krastavac 3 kg/m².
Visoke u sredinu — Paradajz i krastavac idu u sredinu ili na sjevernu stranu, da ne zasjenjuju niže. Paprika i patlidžan idu na južnu stranu ili uz bokove.
Razmak sadnje — Visoki paradajz u 2 reda na 60–70 cm, u redu 45–50 cm. Paprika 40 × 40 cm, krastavac u 2 reda, u redu 40–50 cm.
Kanapi i susjedi — Sa žice na 2–2,2 m spusti kanap do svake biljke paradajza i krastavca. Između paradajza posadi bosiljak, a uz ivice kadifu.

Zašto: Paradajz i krastavac u plasteniku daju 10 kg/m², a napolju 4 i 3 kg/m². Biljke unutra rastu bujnije: pregusta sadnja znači vlažan zrak, plijesan i manje plodova, a ne više.

Ne idu u plastenik: krompir, kukuruz, tikve i tikvice, mahune i grah, kupus za kiseljenje. Zauzimaju puno mjesta, a napolju rađaju dovoljno.
U planinskoj zoni (iznad oko 800 m) plastenik je jedini način da imaš paradajz, papriku, krastavac i patlidžan.